preskoči na sadržaj

Srednja škola Buzet

Login

Detektor meteora SŠB

  

Grad Buzet

 

Tražilica
Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Lista linkova je prazna
Oglasna ploča
Arhiva dokumenata

Brojač posjeta
Ispis statistike od 30. 6. 2016.

Ukupno: 349174

 

 

 

Amblem koji Buzet koristi kao svoj grb sastoji se od prikaza gradskih vrata s bunarom ispred njih unutar kartuše koja sadrži ornamente hrasta i vinove loze. Amblem je postavljen u ugao bijelo-crvene dvobojne zastave

 

POVIJEST BUZETA

 

Buzeština je kraj naseljen od davnina. Tome u prilog govore prapovijesni ostaci kamenih predmeta nađenih u Golupskoj jami, Podrebarskoj špilji i još nekim drugim špiljama. Iliri su se ovamo doselili u brončano doba prapovijesti kada su na vrhovima brežuljaka počeli graditi naselja ograđena zidovima.
     Ovim su područjem od 177. g. do 476. g. vladali Rimljani. Za vrijeme haranja epidemije kuge, bolest je mimoišla Buzet, pa su Buzećani 192. g. p. Kr. podigli ploču božici Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od bolesti. Dakle, Buzet se spominje prije više od 1800 godina. Zatim je uslijedila vlast Bizantinaca, pa su nakon seobe naroda doselili Hrvati i Slovenci. Potkraj VIII. st., Istrom su zagospodarili Franci koji su u naš kraj uveli feudalni sustav. Radi zaštite franačkih posjeda, podigli su se gradovi – utvrde čiji su gospodari postale njemačke obitelji. Otada su ostale poznate ruševine Crnoga Grada, Bijeloga Grada iznad Ročkoga Polja, te kostela Petrapilosa u dolini rijeke Bračane. Od 1421. g . Buzet je priznavao vlast akvilejskog patrijarha, a od te godine do 1797. g. pripadao je Mletačkoj Republici.
     Sredinom XVI. st. grad Buzet živio je punim plućima, u razdoblju relativnog mira. Razvijao se obrt, vodila se briga o obrani grada od neprijateljskih nasrtaja, briga o naoružanju, utvrđivanju gradskih zidina. U to vrijeme obnovljena je Mala šterna, izgrađena su Velika vrata i Mala vrata.
Padom Mletačke Republike Istra je došla pod vlast Austrije koja je ostala na ovim prostorima sve do 1918. godine.

     U XIX. st. i početkom XX. st. u okviru narodnog preporoda provodila se borba za ravnopravnost hrvatskog naroda s drugim narodima na političkom, kulturnom, gospodarskom i prosvjetnom planu. Hrvati su preuzeli buzetsku općinu 1887. godine, a prvi njen načelnik bio je Fran Flego.

BUZET DANAS

     Buzet se nalazi na samom sjeveru Istre, blizu granice sa Slovenijom, a stari je srednjovjekovni grad smješten na brežuljku iznad vrlo plodne doline najveće istarske rijeke Mirne.

Danas je Buzet najpoznatiji kao »grad tartufa« zbog božanskog gomolja čija su najbolja »lovišta« u Istri smještena upravo u šumama uz dolinu Mirne. Prema nekim se mišljenjima bijeli tartuf iz Istre bez problema može mjeriti s najpoznatijim bijelim tartufima iz talijanske pokrajine Alba. Njemu u čast svake se godine u rujnu i listopadu organiziraju Dani tartufa, a u Buzetu se drugog vikenda u rujnu priređuje i velika pučka svetkovina kada se u ogromnoj, nekoliko metara velikoj, tavi priprema i velika kajgana (fritaja – lokalni izraz) s više od 2 000 jaja i 10 kilograma tartufa, čime službeno i počinju Dani tartufa.

U okolici Buzeta nekoliko je vrlo očuvanih srednjovjekovnih gradića.

 

 

 

 


 

preskoči na navigaciju